POJMOVNIK | |
| Također možete i napraviti pretragu pojmova. | |
Sve | A | B | C | Č | D | E | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | Š | T | U | V | Ž | Z
| |
| G | |
| Postoje 22 unosa u pojmovniku. | |
| Stranice: 1 | |
| Pojam | Definicija |
| Geodetska osnova | Geodetska osnova je mreža stalnih geodetskih točaka određenih u državnom kordinatnom sustavu. |
| Geodetski elaborat | Geodetski elaborat izrađuje se za potrebe provedbe promjene položaja, oblika i načina uporabe zgrada i drugih građevina, kao i promjene glede položaja i površina dijelova zgrada i drugih građevina, u katastarskom operatu. |
| Geodetski situacijski nacrt | Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu je nacrt koji je, prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. |
| Geodezija | Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme. Osobe koje se profesionano bave geodezijom zovu se geodeti. Slobodnim riječima možemo reći da je geodezija znanost koja se bavi izmjerom zemljine površine te prikazivanjem te površine izradom planova i karata. |
| Glavni inženjer gradilišt | Glavni inženjer gradilišta –imenuje ga izvođač.Mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva i položen državni ispit. |
| Glavni projekt | Glavni projekt - je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine. Može se višekratno koristiti uz suglasnost investitora I projektanta. Prilog I sastavni glavnog projekta je lokacijska dozvola ili izvod iz detaljnog plana uređenja. Struktura glavnog projekta : građevinski, arhitonski, instalacijski, tehnološki I projekt temeljenja i uređenja okoliša. Sadržaj glavnog projekta – sastoji se od : nacrta, tehničkog opisa, troškovnika, podataka istraživanja, grijanje, hlađenje, posebni tehnički uvjeti gradnje, zbrinjavanje otpada, program kontrole I osiguranja kvalitete, izvadak iz katastarskog plana, plan posebnih dijelova zgrade, imenovanje voditelja, naziv građevine, naziv investitora, oznaka I broj projekta, datum izrade, ime I popis projektanata, te glavnog projektanta. |
| Glazura | Uglađeni (zaribani) pokrivni sloj, vodopropustan. |
| Glodalica | Glodalica, “freza” (engl. milling machine, njem. Fräsgerät), samohodni građevinski stroj za struganje posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica, pista i sličnih plošnih građevinskih konstrukcija. Glodalica je najćešće na podvozju sa →gusjenicama rjeđe s gumenim kotačima. Na podvozju je ovješeno prema dolje otvoreno korito.Unutar korita nalazi se rotirajući valjak koji nosi posebno oblikovane šiljke što stružu (glođu) zastor. Korito je tako izvedeno da iza sebe ostavljaizduženu gomilu ostruganog materijala ili se materijal preko transportne trake puni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta može bitihladno ili vruće a što znači da glodalica izvodi prethodno zagrijavanje asfaltnog zastora. |
| Gradilište | Gradilište je zemljište ili građevina, uključivo i privremeno zauzete druge površine, potrebno za izvedbu građevinskih radova ili primjenu odgovarajuće tehnologije građenja i zaštitu, na kojemu se gradi, rekonstruira, uklanja, odnosno izvode radovi održavanja građevine. |
| Granica smrzavanja | Maksimalna dubina prodiranja mraza u tlo, ovisno o materijalu i temperaturi. Između 0,80 do 1,50 m. |
| Gravitacijske miješalice | Gravitacijske miješalice miješaju slobodnom padom sve vrste betona bez ograničenja u pogledu krupnoće zrna. Osnovu strojne konstrukcije čini posebno oblikovani okretni bubanj s osebno oblikovanim rebrastim \"lopaticama\" učvršćenim po unutarnjem plaštu bubnja. Ove lopatice odižu mješavinu te tako omogućavuju njezin slobodni pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje miješenje prevrtanjem. Trajanje jednog radnog ciklusa miješanja je od oko 2 do oko min u prosjeku do oko 3 min. |
| Građ. bruto površina | GBP građevine je zbroj svih površina neke građevine koje se mjere u razini podova svih dijelova zgrade (podrum, suteren, prizemlje, kat, polukat) u koje su uključene i sve površine lođa, balkona i terasa. BGP se određuje prema vanjskim mjerama obodnih zidova. |
| Građenje | Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina. |
| Građevina | Građevina je primijenjena znanost. Građevina je najstarija i najznačajnija grana tehnike. Općenito građevinska tehnika se bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta zgrada, cesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, melioracijskih objekata (poboljšanje kvalitete zemljišta), uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga. Ukratko građevina se bavi općenito građevinama. Dok se građevinarstvom bavi Građevinski inženjer. |
| Građevinska (bruto) površina | Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. |
| Građevinska knjiga | Služi izvoditelju za obračun izvršenih radova. Nije obvezna po zakonu. Vodi se u jednom primjeru. Ovjeravaju je voditelj građenja i nadzorni inženjer. Sadrži količine izvršenih pregledanih radova prema stavkame iz ugovornog troškovnika, jedinice mjere, jedinice cijene, obračunske nacrte. |
| Građevinska regulativa | Građevinska regulativa je skup pravila struke,zakona,uredbi,propisa i drugih akata kojima se uređuju i usklađuju odnosi između svih sudionika projekta.Sudionici u procesu gradnje su investitor i ostali sudionici (posredni i neposredni).Neposredni ostali sudionici su projektant,izvođač ,revidenti , nadzorni inženeri i dobavljači...Posredni sudionici su inspekcije,tijela državne uprave, urbanisti, banke, komunalna poduzeća... |
| Građevinske dizalice | Građevinske dizalice (engl. construction or building crane, njem. Baukraene, m.), vrsta transportnih sredstava za potrebe gradilišnog prijenosa i dizanja svih oblika i vrsta gradiva. Tipične su građevinske →toranjske dizalice te dizalice sa strijelomu kojima pripadaju →autodizalice, dizalice na →gusjenicama, dizalice na kotačima te dizalice na željezničkompodvozju odnosno tračnicama. Osnova bager-dizalica je →bager sajlaš na gusjenicama ili gumenim kotačima. Plovne dizalice su dizalice sa strijelom koje se nalaze na nekom plovilu. U postrojenjima i pogonima za proizvodnju gradivakoriste se portalne dizalice ili mosne dizalice kao podvrsta portalnih dizalica zatvorenih prostora (proizvodnih hala). |
| Građevinski stroj | Građevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine), svako pomoćno radno sredstvo u građenju koje je opskrbljeno pogonskim motorom. Osim svojstvenih konstrukcijskih obilježja, utvrđen jemasom, prostornom veličinom odnosno mjerama te snagom i radnim učinkom. Građevinski stroj unutar svoje konstrukcije, osim pogonskog motora, obuhvaća između ostalog radni dio ili alat te opremu i uređajeza prijenos i pretvaranje pogonske energije u radnu energiju. Ti se djelovi kod većine građevinskih strojeva nalaze na jedinstvenom postolju. Takva cjelina čini zajedno s opremom za kretanje tipični ili standardnigrađevinski stroj. Skup građevinskih strojeva, uređaja i ostale opreme, koji su povezani u tehničkom i tehnološkom smislu, čini skupinu građevinskih strojeva ili postrojenje ili pogon ili neki drugi oblik posebne složene tehnološke opreme za potrebe građenja. Ta je oprema objedinjena često u jedinstvenu cjelinu s energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih uređaja, mjernih instrumenata i ostalih tehničkih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnoga tehnološkog postupka. |
| Građevinsko područje | Građevinsko područje je područje na kojemu je prostornim planovima predviđeno građenje. Građevinska područja dijele se na građevinska područja naselja (stambena namjena) i na građevinska područja izdvojenih namjena (npr. gospodarske namjene). Detaljnija namjena površina/prostora unutar granica građevinskih područja naselja definira se UPU-om i DPU- om |
| Građevinsko zemljište | To je zemljište koje se nalazi unutar građevinskog područja namijenjenog građenju građevina i uređenju javnih površina. Da bi se na građevinskom zemljištu uopće moglo graditi, to mora biti propisano dokumentima prostornog uređenja (UPU-om i DPU-om). |
| GUP | Generalni urbanistički plan, poznatiji kao GUP, plan je koji određuje uvjete gradnje u većini hrvatskih gradova.GUP određuje na kojim je površinama moguće graditi, što se na njima može graditi (namjena površina) te dopuštenu veličinu građevina.GUP je plan koji se donosi samo za građevinsko područje grada, dok se cjelokupno administrativno područje grada određuje prostornim planom grada.Prema novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji GUP više nije obvezatan prostorni plan.Međutim, GUP-ovi koji su stupili na snagu do donošenja novog Zakona ostaju na snazi dok se za područje tog grada ne donese novi plan, ali ne duže od deset godina.Prema Zakonu je u navedenom razdoblju moguće donositi izmjene i dopune postojećih GUP-ova. |
Sve | A | B | C | Č | D | E | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | R | S | Š | T | U | V | Ž | Z
| |
