Podzemne odaje koristile su se za skrivanje i bijeg u Mezopotamiji i Egiptu od 3500 do 3000 pr. Krista, te i dalje igraju važnu ulogu u trenutnim sukobima. Neki od najpoznatijih podzemnih objekata 20.stoljeća koji su se koristili za ratovanje i nacionalnu sigurnost, su desetine podzemnih tvornica izgrađenih u njemačkoj tijekom 2. svjetskog rata; Cheyenne Mountain Operativni Centar poznatiji i kao NORAD u Coloradu; te još 1000 drugih podzemnih objekata uključujući i objekte ispod Korejske demilitarizirajuće zone te špilje koje koristi alQaeda u Afganistanu. Velike špilje duž obale zaljeva od kojih su neke veće i od 17 milijuna kubičnih metara, a koje se koriste za pohranu strateških naftnih rezervi SADa.

Određeni broj podzemnih objekata također je konstruiran za smještaj komunikacija i vlade SAD-a u slučaju napada (Continuity of Government)  odnosno omogućavanje djelovanja i rada američke vlade u uvjetima sukoba velikih razmjera. Podzemni objekt poznatiji kao Site R smješten je unutar planine Raven, Pensilvanija, i smatra se da je tamo bio smješten podpredsjednik Cheney i ostali dužnosnici nakon terorističkog napada  11. rujna. Gradnju objekta Site R odobrio je predsjednik Truman i završen je tijekom ranih 50-ih. Deklasificirane informacije koje datiraju iz perioda konstrukcije opisuju 3 katnu podzemnu građevinu sa više od 18,000 kvadratnih metara i prostorom za više od 5000 ljudi. Jedan drugi podzemni objekt ispod Greenbrier odmarališta u Zapadnoj Virginji, konstruiran je za smještaj kongresa SAD-a u slučaju nuklearnog napada, a postao je otvoren za javnost 1992. Naravno takvi objekti mogu biti vrlo skupi i zahtijevni za izgradnju, no podzemni objekti nude 2 važne prednosti naspram nadzemnih objekata. Prvo, oni su gotovo potpuno zaklonjeni od pogleda, i aktivnosti koje se odvijaju unutar objekta nevidljive su čak i za najsofisticiranije satelite. Drugo, njihova dubina čini ih otpornima na konvencionalne i neke vrste nuklearnog napada. Dodatne prednosti uključuju smanjene dugoročne troškove održavanja (zato jer podzemne strukture nisu izložene vremenskim uvijetima) te niži troškovi grijanja i hlađenja (zato jer je temperatura u podzemnom okolišu uglavnom konstantna). Detekcija i karakterizacija podzemnih objekata te razvoj tehnologija kojima se uništavaju podzemni objekti glavni su ciljevi modernih vojnih geologa. Duboko okopane građevine mogu se konstruirati korištenjem specijalnih strojeva za bušenje “tunnel boring machines” (TBM) ili podzemnim bušenjem i eksplozijama. Takve konstrukcijske tehnike koriste se posebice u industriji podzemnog rudarenja te izgradnje tunela u civilne svrhe. TBM su veliki strojevi sa velikim rotirajućim sječivima, gdje se stroj uvrtava u tlo stvarajući tunel promjera nekoliko metara. Podzemna gradnja bušenjem i eksplozivima započinje sa vrlo opreznim uzorkom rupa izbušenih u tlo odnosno stijenu. Rupe se popunjavaju eksplozivom koji se detonira prikladnim planom u svrhu da efikasno razlomi i otkine stijene, koje se kasnije sklanjaju te se proširuje otvor.


Balaklava - Rusija
Do kolapsa Sovijetskog saveza 1991 Balaklava je bila jedna od najtajnijih gradova u rusiji. Smještena 10km južno od Sevastopolja na obali Crnog mora, taj mali gradić predstavlja dom nuklearnoj podmorničkoj bazi. Zaštićena od bombardiranja mogla je sadržavati 3000 ljudi na 30 dana. Također može sadržavati do 9 podmornica (8 u vodi i jednu na suhom doku). Centralni kanal ima 505 m duljine 6 do 8.5 m širine i 6 do 8.5 m dubine. Dana je tamo smješten "Ukrajinski mornarički muzej".

Muskö - Švedska
Muskö je vjerojatno najveći vojni podzemni objekt takvog tipa u Švedskoj. To je mornarička baza izgrađenau granitnoj planini, koju je naravno skoro nemoguće uništiti bilo kakvim probojnim oružjem ili nuklearnom bombom. Ogromna je i potrebni su autobusi da se razveze osoblje u unutrašnjost objekta. Nekad vrlo tajan objekt, no nakon raspada SSSR-a tajnost je po malo popuštana te je danas u potpunosti otkrivena Unutar baze smješteni su i mnogi objekti i prostorije, poput radionica, restorana, bolnice itd. Dok 1 i Dok 2 su dugi 145m, te oko 40m visoki. Oba su priključena na tunel dužine 250. Dok 3 je dug 150 metara i uglavnom se koristi za podmornice. Dokovi se mogu podijeliti da smjeste nekoliko brodova. Također postoje i brane koje mogu totalno izolirati bazu od vanjskog djelovanja.

Cheyenne Mountain Complex – NORAD
Cheyenne Mountain je planina smještena na jugozapadnom kraju Colorado Springsa, Colorado, USA, i dom je za Cheyenne Mountain Air Force Station i njegov Cheyenne Mountain Directorate, poznatiji i kao Cheyenne Mountain Operations Center (CMOC). Tijekom hladnog rata, Cheyenne Mountain Operations Center sakupljao je podatke od sustava smještenih širom svijeta poput satelita, radara, i ostalih senzora te procesirao informacije u realnom vremenu.  Operacije su vođene 24 sata na dan, 365 dana u godini u centrima poput Air Warning Center, Missile Warning Center, Space Control Center, Operational Intelligence Watch, Systems Center, Weather Center, i Command Center. Dok se je većina dnevnih operacija preselila u obližnju zračnu bazu Peterson, NORAD još uvijek održava Cheyenne Mountain Directorate za korištenje u slučaju opasnosti.
Objekt je jedna od najneobičnijih građevina na svijetu - bez obzira što se nalazi 2,000 stopa (600 m) pod zemljom te je vrlo značajan po tome što sadrži združenu dvonacionalnu vojnu organizaciju koja se sastoji od preko 200 ljudi iz rodova kopnene vojske, mornarice, marinaca, zrakoplovstva, Obalne straže, i Kanadskih Snaga.         

Željava - na granici Hrvatske i BIH
Na području Hrvatske tijekom 60 godina u strahu hladnog rata u najvećoj tajnosti sagrađena je najveća podzemna zrakoplovna baza u europi ŽELJAVA. Za ovu građevinu znalo se da postoji, a rijetko koja fotografija ili kratki film svjedočio je o njoj, Točan lokalitet, sadržaj baze kao i događaji unutar nje svima su bili nepoznanica. Građena kao jedna od najvećih tajni bivše države sa cijenom izrade koja varira ovisno o različitim izvorima od 3 do 8,5 milijardi dolara. Danas se zna da je baza napuštena i devastirana, tijekom rata 90-tih godina. Baza koja je napravljena u srcu stjenovite planine, kompleks sa nekoliko tunela, baza, koju nije mogla raznijeti niti atomska bomba, razorena je u cijelosti.

Željava se nalazi na samoj granici sa BiH, do nje možete doći skretanjem sa glavne prometnice. Baza je građena za potrebe hladnog rata a dignuta je u zrak odlaskom JNA 1992 godine, danas je baza zapuštena i obilaze je tek poneki entuzijasti i kradljivci metala.